Doc.dr.sc. Marin Strmota

Doc. dr. sc. Marin Strmota

Životopis

Dr. sc. Marin Strmota docent je na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru koje sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju iz kolegija Demografija, Ekonomika rada i Demografsko-socijalnog razvoja. Autor je više znanstvenih i stručnih radova. Tijekom dosadašnjeg znanstveno-istraživačkog rada dobitnik je nagrade „Mijo Mirković“, Ekonomskog fakulteta Zagreb, 2011. godine, za znanstveni rad monografskog sadržaja na temu „Fertilitet i zaposlenost žena“ objavljenom u časopisu Društvena istraživanja. 2015. godine dodijeljeno mu je priznanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za najbolje ocijenjenog izvođača seminara na Preddiplomskom i Diplomskom studiju u akademskoj godini 2014./2015.  Sudjelovao je u izradi većeg broja znanstvenih i stručnih projekata. Znanstveno se usavršavao u inozemstvu iz područja statističkih metoda i tehnika u društvenim znanostima, na SveučilištuEssex, Colchester, UK. U razdoblju od studenog 2016. do veljače 2018. godine obnašao je dužnost državnog tajnika za demografiju pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Član je udruženja European Association for Population Studies (EAPS). Aktivno se koristi engleskim i njemačkim jezikom.

Utjecaj demografskih promjena na sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj

Sažetak

Sastavnice ukupnog kretanja stanovništva potrebno je proučavati u širem kontekstu kratkoročnih i dugoročnih socio-ekonomskih procesa. Razvoj našeg stanovništva obilježavaju negativni i nepovoljni demografski trendovi unazad više od četiri desetljeća, s tendencijom pogoršanja kao posljedice Domovinskog rata i nepovoljnog gospodarskog razvoja, naročito od 1990-ih do danas. Tako danas Republika Hrvatska bilježi nekoliko, po cjelokupni razvoj stanovništva, razornih procesa: ukupnu i prirodnu depopulaciju, neprekidno iseljavanje stanovništva, ubrzano starenje stanovništva te prostorno pustošenje većih dijelova zemlje. Dugotrajnost navedenih procesa ugrozilo je funkcioniranje sustava socijalne zaštite do granice potpunog sloma. Koncepti zaštite socijalno ranjivih skupina (stari, bolesni, nezaposleni, siromašni i dr.) koji su oblikovani u javnim sustavima mirovinske i zdravstvene zaštite, sustavu zaštite od nezaposlenosti, sustavu zaštite obitelji i djece, sustavu socijalne pomoći i skrbi, stambene politike i drugih, temelje se na solidarnosti društva u uvjetima održivog demografskog razvoja. Demografsko starenje i iseljavanje mladog i radno sposobnog stanovništva zadaje snažan udarac temeljima socijalne države – međugeneracijskoj solidarnosti.

Ključne riječi: demografske promjene, socijalna zaštita, mirovinski sustav, međugeneracijska solidarnost